Vrste i liječenje raka dojke
Rak dojke (karcinom dojke) najčešća je maligna bolest kod žena u Hrvatskoj. Prema podacima Registra za rak HZJZ-a, u Hrvatskoj su 2023. dijagnosticirana 3.293 nova slučaja raka dojke, dok je 2024. od ove bolesti preminulo 697 žena.
Premda je suočavanje s dijagnozom raka dojke psihički i fizički zahtjevno, zahvaljujući ranom otkrivanju i napretku u liječenju izgledi za oporavak sve su bolji. Terapijski pristup se danas prilagođava svakom pacijentu, uzimajući u obzir stadij bolesti, histološki tip i biološka obilježja tumora, poput statusa receptora ER, PR i HER2, te opće zdravstveno stanje pacijenta.
Sadržaj stranice
- Što je rak dojke?
- Vrste raka dojke
- Znakovi i simptomi raka dojke
- Stadiji i agresivnost raka dojke
- Što uzrokuje rak dojke?
- Kako se dijagnosticira rak dojke?
- Mogućnosti liječenja raka dojke
- Preživljenje, prognoza i iskustva
- Samopregled, rano otkrivanje i podizanje svijesti
- Zašto odabrati UPMC Hillman Cancer Center za liječenje raka dojke?
Što je rak dojke?
Rak dojke nastaje kad abnormalne stanice u tkivu dojke nekontrolirano rastu i dijele se te stvaraju tumor. Dojka se sastoji od mliječnih žlijezda (lobula), mliječnih kanalića (duktusa) te potpornog masnog i vezivnog tkiva.
Kad su abnormalne stanice ograničene na područje u kojem su nastale (mliječni kanalić ili žlijezdu) i nisu se proširile na okolno tkivo, govorimo o neinvazivnom karcinomu (in situ). Probiju li bazalnu membranu i prošire se u okolno tkivo, riječ je o invazivnom karcinomu dojke.
Učestalost i raspodjela raka dojke prema dobi i spolu
Rizik od razvoja raka dojke raste s godinama, a bolest se najčešće dijagnosticira nakon 50. godine života. Medijan dobi žena kojima je u Hrvatskoj 2023. godine dijagnosticiran rak dojke iznosio je 64 godine.
Rak dojke javlja se i kod muškaraca. U Hrvatskoj je 2023. zabilježeno 26 novih slučajeva raka dojke kod muškaraca, a medijan dobi pri postavljanju dijagnoze iznosio je 72 godine.
Specifičnosti raka dojke kod mladih žena i muškaraca
Premda je rijedak u mlađoj dobi, rak dojke može se razviti i kod mladih žena i djevojaka. Gustoća tkiva dojke katkad otežava tumačenje mamografskih snimki pa se ultrazvuk često koristi kao dopunska metoda.
Kod muškaraca se rak dojke najčešće očituje promjenom u području iza bradavice, kvržicom ili promjenama kože i bradavice. Budući da se rutinski probir ne provodi kod muškaraca, važno je javiti se liječniku ako se primijeti nova promjena na dojci.
Vrste raka dojke
Rak dojke nije jedna bolest, već skup različitih tipova i podtipova. Osim histološkog tipa tumora, za odabir terapije važan je i status estrogenskih (ER) i progesteronskih (PR) receptora te receptora HER2.
- DCIS – Neinvazivni karcinom ograničen na mliječne kanaliće
- IDC / NST – Najčešći invazivni tip; čini oko 70 do 80% slučajeva
- ILC – Invazivni lobularni karcinom, čini oko 10% slučajeva
- Luminalni tumori – Hormon receptor-pozitivni; liječenje često uključuje endokrinu (hormonsku) terapiju
- HER2-pozitivan rak – Tumor s prekomjernom ekspresijom ili amplifikacijom HER2; može se liječiti ciljanom anti-HER2 terapijom
- TNBC – ER-, PR- i HER2-negativan podtip; čini oko 15% slučajeva
- Inflamatorni rak – Rijedak i agresivan oblik koji se očituje oticanjem i crvenilom dojke
Neinvazivni rak dojke (DCIS)
Duktalni karcinom in situ (DCIS) ograničen je na mliječne kanaliće i nije prodro u okolno tkivo. Liječenje se određuje prema obilježjima promjene i može uključivati kirurgiju, radioterapiju i druge postupke.
Invazivni duktalni karcinom (IDC / NST)
Invazivni duktalni karcinom najčešći je oblik invazivnog raka dojke i čini približno 70–80% slučajeva kod žena. Nastaje u mliječnim kanalićima i može se proširiti u okolno tkivo i regionalne limfne čvorove.
Invazivni lobularni karcinom (ILC)
Invazivni lobularni karcinom nastaje u lobulima dojke i čini oko 10% slučajeva raka dojke kod žena. Često se ne javlja kao jasno opipljiva kvržica, nego kao zadebljanje ili osjećaj punoće u dojci.
Trostruko negativni rak dojke (TNBC)
Trostruko negativni rak dojke ne izražava ER, PR ni HER2 receptore i čini približno 15% slučajeva. Liječenje može uključivati kemoterapiju, imunoterapiju i druge sustavne terapije, ovisno o stadiju i obilježjima bolesti.
Metastatski rak dojke
O metastatskom raku dojke (stadij IV) govorimo kad se bolest proširi u udaljene organe, primjerice kosti, pluća, jetru ili mozak. Liječenje je uglavnom usmjereno na kontrolu bolesti te produljenje života i očuvanje njegove kvalitete.
Inflamatorni (upalni) rak dojke
Inflamatorni (upalni) rak dojke rijedak je, ali agresivan oblik bolesti. Može uzrokovati naglo crvenilo, oticanje dojke i zadebljanje kože koja poprima izgled narančine kore. Budući da te promjene mogu nalikovati drugim upalnim stanjima, važno je pravodobno obaviti liječnički pregled.
Znakovi i simptomi raka dojke
Većina promjena na dojci nije zloćudna, ali svaka nova ili neuobičajena promjena zahtijeva liječničku procjenu.
Rani znakovi i prvi simptomi raka dojke
Na rak dojke mogu upućivati nova kvržica ili zadebljanje u dojci ili pod pazuhom, promjena veličine i oblika dojke te uvlačenje kože ili bradavice. Mogući znakovi su i druge promjene na koži, neobičan iscjedak iz bradavice te trajna ili neuobičajena bol ili nelagoda.
Samo na temelju simptoma nije moguće utvrditi radi li se o raku dojke.
Promjene u tkivu dojke koje se mogu napipati
Kvržica može biti jedan od znakova raka dojke, ali samo opipavanjem nije moguće pouzdano utvrditi je li promjena dobroćudna ili zloćudna. Treba obratiti pozornost i na promjene obrisa dojke te promjene na koži ili bradavici.
Kvržice, promjene na bradavicama i iscjedak iz dojke
Na bolest mogu upozoravati i uvlačenje bradavice koje se nedavno javilo, spontani iscjedak iz bradavice te promjene na koži.
Stadiji i agresivnost raka dojke
Stadij bolesti opisuje koliko se rak proširio u tijelu. Osim stadija, na prognozu i odabir terapije utječu histološki gradus te biološka obilježja tumora, uključujući status receptora ER, PR i HER2 te pokazatelje umnažanja stanica poput Ki-67.
Rak dojke – od stadija 0 do stadija IV
Stadij tumora određuje se prema sustavu TNM, pri čemu se procjenjuje primarni tumor (T), zahvaćenost regionalnih limfnih čvorova (N) i prisutnost udaljenih metastaza (M).
Stadij 0: neinvazivna bolest poput DCIS-a
Stadij I: lokalizirana invazivna bolest
Stadij II: veći lokalni tumor i/ili određena zahvaćenost limfnih čvorova
Stadij III: lokalno ili regionalno uznapredovala bolest
Stadij IV: bolest s metastazama koje su se proširile u udaljene organe, poput kosti, jetre, pluća ili mozga
Koji je najagresivniji karcinom dojke?
Nijedan oblik raka dojke ne može se jednoznačno proglasiti najagresivnijim jer tijek bolesti ovisi o stadiju, histološkom gradusu i biološkim obilježjima tumora. Premda su trostruko negativni i inflamatorni karcinom po svojoj prirodi agresivniji, tijek i ishod bolesti procjenjuju se za svakog pacijenta zasebno.
Što uzrokuje rak dojke?
Rak dojke nastaje pod utjecajem različitih čimbenika. Na rizik od njegova razvoja utječu dob, genetski čimbenici, slučajevi raka dojke u obitelji, hormonski i reproduktivni čimbenici, gustoća tkiva dojke te određene životne navike i okolišni utjecaji.
Čimbenici rizika i genetika
U važne čimbenike rizika ubrajaju se starija dob, obiteljska anamneza raka dojke ili jajnika, nasljedne promjene u genima poput BRCA1 i BRCA2, veća izloženost hormonima tijekom života, gusto tkivo dojke, pretilost nakon menopauze, nedostatak tjelesne aktivnosti i konzumacija alkohola.
Prisutnost čimbenika rizika ne znači da će osoba nužno oboljeti od raka dojke.
Koliko brzo napreduje rak dojke?
Ne rastu svi tumori jednakom brzinom. Na tijek bolesti mogu utjecati biološka obilježja tumora, kao što su histološki gradus i status receptora. Zato se agresivnost tumora ne može procijeniti samo na temelju njegove veličine ili simptoma.
Prevencija, stil života i prehrana
Zdrav način života doprinosi smanjenju rizika od raka dojke. Preporučuju se redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase, uravnotežena prehrana i ograničavanje konzumacije alkohola.
Nijedna namirnica ni dodatak prehrani ne mogu zamijeniti standardno liječenje raka dojke.
Kako se dijagnosticira rak dojke?
Dijagnostički postupak kombinira klinički pregled, slikovne pretrage i, prema potrebi, biopsiju. Dijagnoza raka dojke potvrđuje se patohistološkom analizom tkiva.
Mamografski pregled
Mamografija je ključna metoda ranog otkrivanja raka dojke jer može otkriti promjene koje se još ne mogu napipati. Aktualni Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene u dobi 49–70 godina, koje se na mamografski pregled pozivaju svake dvije godine.
Nalazi slikovnih pretraga klasificiraju se prema standardiziranom sustavu BI-RADS. Sumnjivi nalazi, naročito oni iz kategorija 4 i 5, zahtijevaju daljnju dijagnostičku obradu koja u pravilu uključuje biopsiju.
Ultrazvuk dojke
Ultrazvuk je važna dopunska metoda otkrivanja raka dojke, naročito kod mlađih žena i žena s gustim tkivom dojke. Pomaže u razlikovanju cističnih i solidnih promjena, a koristi se i za navođenje igle tijekom biopsije.
Magnetska rezonancija (MR) i CT snimanje
MR dojki koristi se u određenim slučajevima, primjerice kod žena s visokim genetskim rizikom ili kad je potrebna dodatna procjena bolesti. Ovisno o stadiju bolesti te kliničkoj slici, za procjenu proširenosti raka koriste se CT i PET/CT.
Biopsija, testovi i tumorski markeri za rak dojke
Biopsijom se uzima uzorak tkiva za patohistološku analizu. Nalaz može sadržavati podatke o histološkom tipu i gradusu tumora, statusu receptora ER, PR i HER2 te drugim biološkim pokazateljima koji pomažu pri odabiru terapije.
Određivanje tumorskih markera u krvi ne može zamijeniti klinički pregled, slikovne pretrage ni patohistološku potvrdu dijagnoze.
Mogućnosti liječenja raka dojke
Liječenje se prilagođava svakom pacijentu, uzimajući u obzir vrstu i stadij tumora, njegova biološka obilježja i opće stanje pacijenta. Može uključivati kirurški zahvat, radioterapiju, kemoterapiju, hormonsku terapiju, ciljanu terapiju i imunoterapiju.
Operacija raka dojke i rekonstruktivni zahvati
Kirurško liječenje može uključivati poštedni zahvat, kojim se uklanja tumor uz očuvanje dojke, ili mastektomiju. Rekonstrukcija dojke planira se ovisno o okolnostima i potrebama pacijenta.
Biopsija sentinel limfnog čvora (limfnog čvora čuvara) omogućuje procjenu zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova. Kod pacijenata za koje je taj postupak prikladan može smanjiti potrebu za opsežnim uklanjanjem limfnih čvorova u pazuhu.
Radioterapija i kemoterapija
Radioterapijom se tumorske stanice uništavaju visokoenergetskim zračenjem. Ovisno o potrebama pacijenta, mogu se primijeniti napredne tehnike poput IMRT-a i DIBH-a. DIBH je tehnika zadržavanja daha pri dubokom udahu kojom se srce odmiče od polja zračenja, čime se smanjuje rizik od njegova oštećenja.
Kemoterapija se može primijeniti prije operacije (neoadjuvantno), nakon operacije (adjuvantno) ili kod uznapredovale bolesti. Međutim, nije potrebna kod svih oblika raka dojke.
Imunoterapija i ciljana terapija (“pametni lijekovi”)
Ciljana terapija odabire se prema biološkim obilježjima tumora. Za liječenje HER2-pozitivnih tumora mogu se koristiti anti-HER2 lijekovi poput trastuzumaba i pertuzumaba kad za to postoje odgovarajuće indikacije.
Kod određenih uznapredovalih hormonski pozitivnih tumora primjenjuju se inhibitori CDK4/6. Imunoterapija se može primijeniti kod određenih oblika trostruko negativnog raka dojke.
Hormonska (endokrina) terapija za rak dojke
Endokrina (hormonska) terapija primjenjuje se kod tumora s hormonskim receptorima, prvenstveno ER i/ili PR. Ovisno o tome je li pacijentica prošla menopauzu te o obilježjima bolesti, mogu se koristiti tamoksifen, inhibitori aromataze poput letrozola, anastrozola i eksemestana te lijekovi za potiskivanje funkcije jajnika. Trajanje terapije određuje se za svaku pacijenticu zasebno, ovisno o riziku i odgovoru na liječenje.
Preživljenje, prognoza i iskustva
Izgledi za izlječenje i prognoza raka dojke procjenjuju se za svakog pacijenta zasebno, a ovise o stadiju bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze, biološkim obilježjima tumora, odgovoru na terapiju i drugim individualnim čimbenicima.
Prema podacima Registra za rak HZJZ-a, petogodišnje čisto preživljenje za rak dojke u Hrvatskoj iznosilo je 87,2% za razdoblje 2019. – 2023., što je poboljšanje u odnosu na 84,5% za razdoblje 2014. – 2018.
Preživljenje kod invazivnog karcinoma dojke
Preživljenje kod invazivnog karcinoma dojke ovisi o stadiju bolesti, zahvaćenosti limfnih čvorova, histološkom gradusu, biološkim obilježjima tumora i odgovoru na liječenje. Zato podatak o petogodišnjem čistom preživljenju za rak dojke u cjelini ne vrijedi nužno za svaki podtip ili stadij bolesti.
HER2-negativan i HER2-pozitivan rak dojke – prognoza
Prognoza raka dojke ne može se odrediti samo na temelju toga je li tumor HER2-negativan ili HER2-pozitivan. Važni su i status receptora ER i PR, stadij bolesti, histološki gradus, zahvaćenost limfnih čvorova te drugi biološki pokazatelji.
Ciljana anti-HER2 terapija znatno je proširila mogućnosti liječenja HER2-pozitivnog raka dojke. Lijekovi se odabiru ovisno o stadiju bolesti i kliničkim indikacijama.
Smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je 2024. godine od raka dojke umrlo 697 žena. Prema podacima HZJZ-a, smrtnost od raka dojke smanjuje se zahvaljujući ranijem otkrivanju bolesti, napretku u dijagnostici i sve učinkovitijem liječenju. Jedan od ciljeva Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke jest smanjenje smrtnosti od ove bolesti za 25–30%.
Preživljenje kod metastatskog raka dojke
Metastatski rak dojke najčešće se ne smatra izlječivim, no brojne mogućnosti liječenja omogućuju kontrolu bolesti, ublažavanje simptoma i produljenje života. Odabir terapije ovisi o mjestu metastaza, prethodnom liječenju i biološkim obilježjima tumora.
Iskustva pacijenata i uloga podrške
Iskustvo liječenja razlikuje se od osobe do osobe. Osim medicinskog liječenja, važnu ulogu imaju psihološka podrška, rehabilitacija, ublažavanje simptoma te dobra komunikacija s timom stručnjaka različitih specijalnosti. Statistički podaci o preživljenju i smrtnosti ne mogu predvidjeti kakav će biti ishod bolesti kod pojedinog pacijenta.
Samopregled, rano otkrivanje i podizanje svijesti
Samopregled pomaže ženi da upozna izgled svojih dojki i kakve su na opip te lakše primijeti promjene. HZJZ preporučuje samopregled otprilike jedan do dva tjedna nakon početka menstruacije, kad su dojke manje osjetljive.
Samopregled nije zamjena za organizirani probir ili liječnički pregled. Pojavi li se nova kvržica ili druga neuobičajena promjena, javite se liječniku.
Podizanje svijesti i podrška pacijentima
Listopad je mjesec podizanja svijesti o raku dojke. Cilj je Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke otkriti što više slučajeva bolesti u ranom stadiju i smanjiti smrtnost.
Prava pacijenata i mogućnosti ostvarivanja pojedinih oblika potpore ovise o važećim propisima i zdravstvenom stanju svakog pacijenta.
Zašto odabrati UPMC Hillman Cancer Center za liječenje raka dojke?
UPMC Hillman Cancer Center Hrvatska djeluje na kampusu Opće bolnice Zabok i dio je međunarodne onkološke mreže UPMC-a.
Liječenje se planira za svakog pacijenta zasebno, prema tipu i stadiju tumora, uz mogućnost suradnje hrvatskih i američkih stručnjaka. U Hrvatskoj su dostupne usluge internističke onkologije i radioterapije te druge dijagnostičke i terapijske usluge.
UPMC Hillman Cancer Center Hrvatska od 2026. godine surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Određene zdravstvene usluge dostupne su u opsegu ugovorenom s HZZO-om i u skladu s njegovim propisanim postupcima.